HOME CONSULTING APLIKACIJE OBRASCI
slavanconsult

slavanconsult



uPs---> Kolumne ---> Strategija razvoja RH

Strategija razvoja Republike Hrvatske

Politička ekonomija RH, 29.11.2003.g.

Moja Hrvatska

S obzirom da se intezivno radi na definiranju rješenja aktualnih problema, uzimam si slobodu ponuditi svoja promišljanja istih, za koje smatram da mogu stvoriti bolje uvjete života u lijepoj našor Republici Hrvatskoj.

JeževA KUCICA

Diže se Ježić, oči mu sjaje, gostima čudnim odgovor daje: - Ma kakav bio moj rodni prag, on mi je ipak mio i drag. Prost je i skroman, ali je moj, tu sam slobodan i gazda svoj. Vrijedan sam, radim, bavim se lovom i mirno živim pod svojim krovom. To samo hulje, nosi ih vrag, za ručak daju svoj rodni prag! Zbog toga samo, lude vas troje, čestite kuće nemate svoje. Živite čujem od skitnje pljačke i svršit ćete - naopačke! .... Po šumi, danas, bez staze puta Ježurka ježić lovi i luta. Vještak i majstor u poslu svom, radi i čuva roðeni DOM. J.K. - B.Ć.

Neboj se Hrvatsko!

Slavonija će dati kruha I svinjetine,
Dalmacija ribu, Lika janjetinu,
Varaždin i Meðimurje dat æi piletinu,
Istra će dati vino Bilić I njegovi dečki zabavu
Zagorje će dati predsjednika koji će se spustiti ka Hrvatskom čovjeku i na ljudski način sve naprijed navedeno realizirati

O, lijepa moja Hrvatska Domovino!

Tvoj sin živi i pozdrav ti šalje
Ni svi ...., ... .... ,... , ne mogu biti ni do koljena tvojoj ljepoti!
Kako to gordo zvuči! Svim intalektualcima koji su se realizirali u Hrvatskoj, a ne dobijaju plaće iz državnog prorauna poklanjam 100 € ako me razoružaju sa svojom poslovnom idejom od koje žive odnosno zaraðuju novce! Javite se i dobit ćete! Do sada još ništa, Svi su na proračunu i muzu lijepu našu! Izaberi raj na zemlji i uživaj! Kaj god izabereš dobro si izabrao, kud god krenuo, dobro si došao, čeka te veliko srce Hrvatskog ČOVJEKA!! Samo da nam se još riješiti ove fah-idiotske birokracije. Treba ih zatvoriti u jednu sobu i zalijevati alkoholom da im uništi sklerotične moždane stanice, kako bi mogli apsolvirati nova znanja i spoznaje u skladu sa europskim vrijednostima kojima i pripadamo

Samo lijepo o Mojoj Hrvatskoj

Otvorimo oči, dignimo glavo i samo lijepo o mojoj lijepoj Hrvatskoj!
O, lijepa moja domovino Oj, junačka zemljo mila
Stare slave, djedovine Da bi navek sretna bila!

I. Gospodarstvo - Industrijske politike

Danas u svijetu postoje tri područja djelatnosti koje drže svijetsko gospodarstvo:

Poljoprivreda i turizam

Sport i zabava ( showbusiness )

Industrija znanja i inovacije

Poljoprivreda i turizam

Poljoprivreda i turizam - sve ostale grane moraju biti u njihovoj funkciji, dok su one na neki način pokretač odnosno iniciraju osnivanje i razvoj kompatibilnih djelatnosti i gospodarskih subjekata radi veće učinkovitosti. Hrvatska je bogata prekrasnom prirodom za razvoj turizma i proizvodnju zdrave hrane. Zašto su ljudi siromašni: ne mogu iskoristiti kapital, zemlju i svoje znanje, zemlja je nasa najveća vrijednost, iz zemlje dolazi blagostanje. Seljak, gospodar zemlje je ponosan čovjek, vrijedan i marljiv, hrani cijelu drzavu. U takvog čovjeka vrijedi ulagati, u tome leži bogatstvo drzave.
27.11.2011.g. U Hrvatskoj se poljoprivredom bavi 230.750 obiteljskih gospodarstava i 2.240 poslovnih subjekata. Prosječno obiteljsko gospodarstvo koristi 4,8 hektara poljoprivrednih površina, a poslovni subjekti oko 95 hektara. Površine se najviše koriste za oranice i vrtove.

Sport i zabava ( showbusiness )

Sport i zabava ( showbusiness ) - stvaraju potrošačko društvo, a ujedno su karakteristićne za kapitalizam odnosno individualne uspjehe.

Industrija znanja i inovacije

Industrija znanja i inovacije - temelj naprednih odnosno najrazvijenijih gospodarstava. Na njima se moraju temeljiti prva dva područja djelatnosti.

Sukladno navedenom učiniti sljedeće:

Odrediti nosioce razvoja po jedinicama lokalne uprave i samouprave, dd otvorenog tipa, izjava o pristupanju dd, organizacija društva, prikupljanje suglasnosti, spisak imovine, evidencija neobraðenog zemljišta po opčinama, reklamna kampanja, zapošljavanje ljudi, zaduživanje po parcelama, svakodnevni nadzor, zastita okoliša, glavni menedžer (upravljanje), organizacijski oblik (poduzeće, obrt, seosko gospodarstvo), statut (pravila) društva, osiguranje otkupa proizvoda (povezivanje s MORHOM, MUPOM, hotelima i ostalim državnim institucijama).

Rasteretiti proraèun nepotrebne državne birokracije za poticanje poduzetništva (zavodi, inkubatori, agencije i sl.,), Vlada | Fina | Regos | Hitro, utvrditi kriterije i izdavanjem certifikata od strane strukovnih asocijacija, poslove prepustiti privatnim poduzetnicima, pa tko voli nek izvoli. Poticanju malog poduzetništva predstavljate produženu ruku politike kojom ona kažnjava svoje neistomišljenike, a zahvaljuje istomišljenicima, odnosno poltronima, poduzetnièkim kreditima, ali stime da najprije uzme od neistomišljenika;

Napraviti bazu stručnjaka u Hrvatskoj, da budu na dispoziciju u rješavanja tekućih problema - zadatak Zavoda za zapošljavanje, HOK-a, HGK, a ne da se samo slikaju na televiziji i kukaju kako nema posla odnosno radnih mjesta;

Riješiti vlasništvo i katastar zemljišta i to na način da katastarski vlasnici budu ujedno i gruntovni vlasnici. - ostaviti žalbeni rok od 4 godine;

Stvoriti bazu nekretnina

Stvoriti bazu nekretnina procjenjenih po vrijednostima čiju procjenu priznaju poslovne banke, a sve u cilju dobivanja financijskih sredstava kao obrtnog kapitala za pokretanje poslova, bez suvišnog administriranja.

Stvarati integralno tržište (radne snage, nekretnina, kapitala, potraživanja, obveza tj., svega što se pojavljuje u poslovnom životu, ništa nesmije biti, a da se ne može prodati, znaèi naplatiti;

Novine:


Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013_ - 2020. nn136/2013
Odluka o utvrðivanju popisa trgovaèkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku nn120/2013
05.05.2010.g. Program oporavka - Nekoliko rijeèi o programu oporavka.Æini mi se da je sve puno teorije. Od šume se ne vidi drvo. Neznam zašto mi uvjek svaku reformu moramo zakomplicirati!?
04.02.2010.g. Program mjera za oporavak gospodarstva - Objavljen program mjera za oporavak gospodarstva u NN 14/2010. Detalnije ovdje...
Odluka o vrsti i cijeni police dopunskog zdrastvenog osiguranja (NN 2/2009).

II. Porezni sustav Republike Hrvatske - Fiskalna politika

Mjere gospodarske odnosno porezne politike moraju biti sustavne, a pot time podrazumijevam sljedeæe:

Porezne propise mijenjati æim rijeðe, a ako je nužno treba to izvršiti sustavno, a ne nespretno kao do sada;

Potrebna primjena i izuèavanje MRS-ova jer smo premala zemlja da bi izmišljali svoje knjigovodstvene propise, a odbacili MRS-ove istovremeno težili prikljuèenju Evropi. Usavršavati knjigovodastvo i raèunovodstvo sa školskim ustanovama i strukovnim udruženjima kao npr., FOI | RIF | RRiF. Trgovaèko društvo treba gledati na duži rok, a ne od danas do sutra. Stvarati potrošaèko društvo i iz njega financirati državu, a ne uzimati graðanima RH egzistencijalni minimum za neèija politièka prepucavanja;

Registriranje prometa obavljati pomoæu aparata i na naæin utvrðen u dodjeljenom certifikatu od strane nadležnog ministarstva. To ujedno predstavlja temelj za priznavanje predporeza i obraèun PDV, kao i priznavanje prihoda i rashoda. Zastupam i podržavam stav da se makar i zbog jednog raèuna zatvaraju lokali, jer jedan po jedan raèun na godinu može biti i utaja prometa od 50 % na godinu. 1993. je to bilo i do 70%, 1995. oko 30%, danas se ponovo to poveæalo, tako da po procjenam, danas u Hrvatskoj utaja prometa iznosi oko 50%. Utaja prometa predstavlja direktnu prevaru potrošaæa, a smatram da je inspekcija u prvom redu potrebna radi zaštite potrošaæa tj. graðana RH, koa i radi stvaranja jednakih uvjeta poslovanja, bez nelojalne konkurencije, a onda radi punjenja proraèuna. Treba javnosti objasniti da prilikom svake kupnje graðanin plati porez, a poduzetnik koji te novce ne uplati u proraèun, veæ ih zadrži za sebe predstavlja lopova i kriminalca jer direktno slabi moæ države i njezinih graðana. Pri svakoj promjeni poreznih propisa izraditi aplikativni software èija nadogradnja se objavljuje zajedno s izmjenjenim propisom.

Porezni sustav urediti kroz sljedeæe vrste poreza:

Porez na dodanu vrijednost

Stope 0%, 20% i osloboðenja

Defekt u poreznom sustavu. uskladiti odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost sa Zakonom o raèunovodstuvu i MRS-om 18. Evidentiranje prometa odnosno definiranju prihoda kao osnovici za obraèun PDV i rashoda kao osnovici za pravo priznavanje pretporeza u smislu da se pretporez ne može piznati odnosno tražiti povrat ako nije ostvaren prihod u smislu odredaba MRS-18, tj., da su raèuni podmireni sukladno dogovorenim uvjetima plaæanja. Onemoguæiti traženje povrata poreza na dodanu vrijednost po ispravama po kojima onaj koji ih je ispostavio nije ostvario ekonomske koristi odnosno iste nisu pritekle u društvo. Na taj naæin izjednaèili bi se uvjeti poslovanja za pravne i fizièki osbe, izbjegla bi se muljaža sa povratima poreza, napravilo bi se reda u plaæanju, realnije bi se tvrðivala dobiti kao razlike prihoda i rashoda te izbjegle sve silne administrativne figure u Pravilniku i Zakonu o porezu na dohodak i dobit. Danas u zakonu imamo sljedeæi apsurd: ako nekome nešto isporuæite morate na to obraèunati PDV i bez obzira dali vam je to plaæeno taj PDV platiti u roku 30 dana, priznati prihod i umanjeno za rashod platiti porez na dobit, normalno postavlja se pitanje od kuda s obzirom da Vam kupac nije platio. S druge strane kupac po Vašoj fakturi od države traži povrat PDV-a i tako dvostruko dobiva - robu, i porez od države. Molim Vas tko bi u takovim uvjetima radio, zato ima najviše "glumaca", a gospodarstvo nikako da se pokrene.

Radi gospodarskog okruženja smanjiti onsnovnu stopu sa 22% na 20%. Utvrditi pravila koja mora zodovoljiti aplikacija za registriranje prometa odnosno utvrditi certifikate koje dobiva svaki poduzetnik kada poæinje obavljati djelatnost za ispunjenje kriterija za odbitak pretporeza, obraèun pdv, prihod i rashod.

Trošarine - posebni porezi i igre na sreću

Alkohol, cigarete, vozila, narkotici i drugo. Za povrat duga umirovljenicima poveæati trošarine za jednu kunu na rok od 10 godina te temeljem toga s njima postiæi koncensus.

Porez na dobit

Za neisplaæenu dobit utvrditi stopu poreza na dobit od 0%, dok isplatu dobiti oporezivati kao dohodak. Amortizacija pretstavlja prostu reprodukciju. Zaštitna kamata nije bila amortizator neplaæanja poreza, veæ organi kontrole nisu znali naæi izuzimanja iz poduzeæa i na iste obraèunati porez na dobit i zaštitnu kamatu. Tko nam je kriv što imamo ispektore koji nemogu pronaæi novce ni u novèaniku, a kamali u poslovnim knjigama iole ozbiljnije firme. Preispitati dali se isplati ponovo uvoditi jer komplicira obraèun i diže nivo kamata u državi za dva postotna poena na godišnjoj razini.

Porez na dohodak

Zakon o porezu na dohodak
Pravilnik o porezu na dohodak
Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti

Zakon o doprinosima,

Pravilnik o doprinosima,

Naredba o iznosima osnovica za obraèun doprinosa za obvezna osiguranja ,

Utvrditi cenzus neoporezivog djela po godišnjoj prijavi u visini najsiromašnije zemlje EU. Troškovi uloženi u dohotke realno iskazati. Oporezivati svaki financijski ili bilo koji drugi primitak koji se može valorizirati u novcu po stopi od 15% po preraèunatoj stopi kao dohodak (pod æime podrazumijevam sadašnje razno razne naknade od dnevnica, terenskog dodatka, otpremnina do socijalnih primanja kao što su razne pomoæi, doplaci, dodaci itd)., da bi se mogla izmjeriti ekonomska snaga gospodarskih subjekata i graðana RH. Profesionalni sportaš, umjetnik, intelektualac ili neki drugi individualac, ako hoæe živjeti od svoje discipline (djelatnosti, struke i sl.), mora poæeti ulagati u sebe od 7. godine života, da bi eventualno negdje sa 18 godina poæeo ubirati prve rezultate, a može se dogoditi da trud bude uzalud - to je cijena individualizma i profesionalizma tj. kapitalizma. Izmjene i dopune poreznih zakona izvršite još jednu da profesionalni sportaši , intelektualci, umjetnici i sl., sa meðunarodnim uspjesima (pobrojati priredbe u svijetu na koje se misli), plaæaju u Hrvatskoj sve vrste poreza po najnižim stopama, kako nam se nacionalni ponos nebi skrivao po svijetu kao zadnji lopovi.

Obvezni doprinosi

28.02.2012.g. Doprinosi

Zadržati na sadašnjem nivou, stime da se ukinu doprinosi na honorare i ostala primanja ako osiguranig plaæa doprinose po drugoj osnovi.

Lokalni porezi

moraju biti stimulativni odnosno u funkciji nagraðivanja, a ne kažnjavanja, financiranje lokalne samouprave. Ne kazniti nekoga zato što nešto nije, veæ nagraditi onoga koji nešto lijepo jest.

Zastara prava na naplatu poreza i pripadajucih kamata

Zastara prava na naplatu poreza i pripadajucih kamata uredena je Opcim poreznim zakonom, dok je zastara na naplatu obveznih doprinosa i kamata uredena Zakonom o doprinosima.

Zastara prava na naplatu poreza i kamata zastarijeva za tri godine racunajuci od dana kada je zastara pocela teci tj. nakon isteka godine u kojoj je utvrdena porezna obveza i kamate. To je tzv. relativni rok zastare prava na naplatu jer se njen tijek prekida svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na naplatu poreza i kamata koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku kao npr. opomena za placanje duga i sl. Nakon tako poduzetih radnji zastara pocinje ponovno teci. Nakon proteka roka od šest godina, racunajuci od dana kada je zastara pocela prvi put teci, nastupa apsolutna zastara prava poreznog tijela na naplatu poreza i kamata te više ne postoji pravni osnov za naplatu tog duga neovisno o tome koliko je u tom razdoblju bilo prekida tijeka zastare, odnosno poduzimanja službenih radnji u pravcu naplate utvrdenih obveza.

Znaci da za porezne obveze za 2003. godinu koje su utvrdene u 2004. godini zastara pocela teci od 01.01.2005. godine. Apsolutna zastara prava na naplatu tih obveza nastupit ce istekom 2010. godine, a zastara naplate poreza za 2002. godinu koje su utvrdene u 2003. godini, nastupa istekom 2009. godine dok je zastara ranije utvrdenih obveza nastupila ranije ovisno kada su utvrdene. U odnosu na zastaru prava na naplatu utvrdenih doprinosa s pripadajucim kamatama vrijedi isto pravilo kao i za porezne obveze, osim što su ovdje propisani duži zastarni rokovi te iznose pet godina – relativni rok zastare odnosno deset godina apsolutni rok zastare s tim da se doprinosi utvrduju i obracunavaju u tekucoj godini te i zastara pocinje teci istekom te godine.
09.12.2009.g.

Socijalna politika

20.11.2014.g. Državna stipendija
Pravilnik o uvjetima i naèinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju (nn 135/2014.),

19.02.2014.g. Djeèji doplatak
Obnovite zahtjeve za djeèji doplatak, prema odredbama Zakona o doplatku za djecu u 2014. Pravo mogu ostvariti korisnici æiji dohodovni cenzus iznosi do 50 posto proraèunske osnovice, odnosno 1.663 kune isto kao i za 2014.g.. Obnovu zahtjeva za doplatak na djecu treba izvršiti do 28. veljaèe 2014., kako bi ga mogli nastaviti primati od 1. ožujka 2014. godine. Detaljnije obavjesti možete vidjeti ovdje…..

III. Monetarna politika

Ograničenje bankarskih plasmana

U jeku ovog političkog kaosa koji je zahvatio Hrvatsku pokušat ću dati par komentara i postaviti nekoliko pitanja vezano za ograničenje bankarskih kredita građanima od strane HNB-a:
- netreba ograničavati bnkarskihe plasmane jer to se radi na štetu građana, a u korist banaka,
- banke negdje moraju plasirati štednju građana kako bi mogle platiti kamate i vratiti glavnicu,
- uvesti dodatne proizvode vezane za štednju građana osim klasične štednje,
- osigurati kontinuirano cirkuliranje vrijednosnih papira za financiranje infrastrukturnih objekata kako na državnom tako i na lokalnom nivou ( obveznice u visini vanjskog duga RH tj. za povrat vanjskog duga, kojima bi se štitile intervalutarne teèajne razlike,, naprimjer odnos USA$ i EURO, te time građanima Hrvatske osigurlo najmanje tečaj valute po kojem su izvršili ulaganje, odnosno kupnju obveznica, normalno plus diskont obveznica u visini kamate na tromjesečne oročene depozite ili sl. Na taj način smanjio bi se pritisak na banke, a građani i država Hrvatska imali bi koristi. Neće se valjda netko sjetiti da te tečajne razlike oporezuje!?
- koji je efekt pada dolara u odnosu na Euro, s obzirom na strukturu štednje, vanjskog duga i deviznih rezervi, tj. koliko su građani RH i država s tog osnova izgubili odnosno dobili. Na primjer: Tečaj dolara na dan 31.01.2002. iznosio je 8,74 kune, a u isto vrijeme 2003. godine 6,93 kuna dok je tečaj Eura ostao stabilan i iznosio je 7,57 kuna. Ako se ovaj pad tečaja dolara primjeni na procjenjenu visinu štednje hrvatskih građana (cca 8 milijardi dolara) ispadaju negativne tečajne razlike u visini od cca 18 milijardi kuna). Netko je te novce dobio, a netko izgubio. Zašto bi to bili baš građani Hrvatske. Nije ovo soljenje pameti, već smatram da je dužnost svakog hrvatskog intelektualca da skrene pozornost vlasti da vodi računa o stvorenom bogatstvu države, a to su njezini građani.
Ponekad je potrebno visoku politiku spustiti na nivo zdravo seljačke gospodarske logike!    Slavko Ričko, dipl.oec.: 14.02.2003.g.

Eskontna stopa HNB  , 05.07.2012.g.

Diskontna (eskontna) stopa Hrvatske narodne banke iznosi 7% godišnje(nn73/2012, NN66/2011, 02/2011). Uh kako dugo sam pripovijedao da je treba smanjiti. Eskontna stopa je stopa po kojoj centralna banka odobrava kredite poslovnim bankama. Baš me interesira dali je ovakova visina eskontne kamatne stope u korist graðana Hrvatske u ova krizna vremena?

Kako ukloniti nelikvidnu movinu iz bankarskih bilanci,   GA, 24.03.2009.g.

Administracija predsjednika Obame objavila je plan kojim se treba pomoći u uklanjanju do bilijun dolara takozvanih toxic assets, odnosno nelikvidne imovine iz bankarskih bilanci. Gospodin Obama je rekao da je rijeć o suradnji izmedu vlade i privatnih ulagača kako bi se banke rasteretile što bi im omogučilo nastavak kreditiranja. Program predvida osnivanje fondova za otkup te imovine, za koje će vlada osigurati glavninu financiranja od početnih 500 milijardi dolara, do potencijalno jednog bilijuna dolara - kazao je ministar financija Timothy Geithner. Novi plan američkog ministarstva financija za otkup nelikvidne imovine iz bilanci banaka, uzrokovao je nagli rast vrijednosti dionica na Wall Streetu donoseći glavnim pokazateljima največi postotni rast od listopada. Cijela se situacija vrlo pozitivno odrazila i na burze u Aziji i Europi. Ulagači su takoder ohrabreni novim podacima s tržišta nekretnina. Nacionalni savez agencija za nekretnine objavio je da je prodaja postojećih kuća porasla za 5,1 posto u veljači, što je najveći skok od s rpnja 2003. godine.

IV. Vanjska politika

Hrvatska u EU

Iz Hrvatske je u tranziciji otišlo pola milijuna ljudi, najviše mladih, visokoobrazovanih U tih pet godina nekoliko naraštaja Hrvata bilo je na najbrutalniji način opljačkano i, što je najgore, njihov je rad bio lišen svakog smisla, ogromna nacionalna industrija uništena i istrijebljena, poljoprivreda razorena, a ljudi zauvijek ostali bez posla. Državna imovina u vrijednosti višoj od 80 milijardi dolara bila je privatizirana, zapravo poklonjena gangsterima i političkim poslušnicima za manje od 5 milijardi dolara, čime je bivša partijska nomenklatura napravila uspješan pokušaj pretvaranja političke u ekonomsku vlast. Paralizirana je i korumpirana policija, kao i sudska vlast, uništen imunološki sustav svake državnosti, a time i nada u pravednost. Stvorena je osrednja, korumpirana i histerično egoistična politička klasa koja se sastoji od prividno lijevih, prividno desnih ili prividno nacionalističkih stranaka, ali ovisna o beskrupuloznoj i zločinačkoj oligarhiji!

Suradnja s Hagom

Suradnja s Hagom - ojaèati gospodarstvo, zadužiti pravosuðe za primanje optužnica i kontakt, angažirati najbolje odvjetnike, sprati ljagu sa nedužnih i kazniti zloèince. Suradnja sa EU i NATO-m - stvoriti uvjete da oni trebaju nas, a ne da se na silu nudimo.

V. NGO

VI. HRVATSKE VLADE - VLASTI

Milanovićevi junci

Smjernice proračunske politike 2014-g- 2016-g

30.09.2013.g.-Slavko Linić-min.financija HR Radio
Troškovi kamata u 2014.g. 11 do 12 milijardi kuna – tko dobiva te kamate i tko to financira – zašto dio štednje nebi bio uložen u financiranje deficita?! , Kamatna stopa 6 do 7% Proraèunski deficit oko 5 do 6 posto !., Ukupni javni dug oko 200 milijardi kuna Troškovi ulaska u eu oko 5 milijardi godišnje 2,5+2,5 direktno i indirektno (korištenje eu-fondova) Nove stope PDV sa 10 na 13, sa 5 na 10%, Porez na nekretnine nema osloboðenja porezna na prvu nekretninu 1.350.000 zaposlenih, 1.250.000 umirovljenika, godišnje nedostaje 18 milijardi kuna Kad bi svi poslovni subjekti (d.o.o., obrtnici, SD, udruge) dali sve svoje novce u proraèun i umirovljenici se odrekli jedne godišnje mirovine, kod donošenja proraèuna za iduæu godinu, sa ovakovom fiskalnom politikom, Liniæ i ova Vlada opet bi bila u deficitu!! Znate zašto! Zato što je predugo u poDrumu, pa do kraja mandata neæe doæi do krova, te stalno podvlaæi crtU, a toga u gospodarstvu nema! Crta=smrt! “Dok se god možemo zaduživati, netrebamo MMF, kad to više neæemo moèi onda æemo tražiti pomoæ MMF!” Za ovo bi ljudi rekli: “Lako je tuðim …. Gloginje mlatiti, udari sa svojim!” E stvarno neznam tko je ove financijaše uèio javne financije, dali su ih položili!? Totalno neznanje! Probao sam pobrojiti neke pokazatelje iz smjernica. Gledam i nemrem vjerovati. Pa naša Vlada je totalno neinformirana, a optimista je neinformirani pesimista!! Pa neæete valjda æekati da Vas makne MMF. Ajde otiðite gospodski, I shvatite da neznate. Samo neznam tko æe doæi, kad ste nam u zadnjih 20 godina zgadili politiku!

Odluèno ne štednji Hrvatske Vlade!


, 02.03.2013.g. Poduzetnici u očima predsjednika vlade - Još malo pa smo na leðima. Nema više štednje, kaj je bilo bilo je!

Izjava za nobelovu nagradu. Suprotno od štednje je potrošnja, a kaj trošiti kad su gaèe na štapu? Ej mižerja ka tvrda si stina!

Fiskalizacija

Kaj bute još zmislili!!
, 21.11.2012.g.

Kaj niste to mogli nazvati Registracija prometa odnosno evidentiranje prometa!
Ovo sam pisao još 2003.g.
Registriranje prometa obavljati pomoèu aparata i na način utvrðen u dodjeljenom certifikatu od strane nadležnog ministarstva.
To ujedno predstavlja temelj za priznavanje predporeza i obraèun PDV, kao i priznavanje prihoda i rashoda.
Zastupam i podržavam stav da se makar i zbog jednog raèuna zatvaraju lokali, jer jedan po jedan raèun na godinu može biti i utaja prometa od 50 % na godinu. 1993. je to bilo i do 70%, 1995. oko 30%, danas se ponovo to poveèalo, tako da po procjenam, danas u Hrvatskoj utaja prometa iznosi oko 50%.
Utaja prometa predstavlja direktnu prevaru potrošaæa, a smatram da je inspekcija u prvom redu potrebna radi zaštite potrošaæa tj. graðana RH, kao i radi stvaranja jednakih uvjeta poslovanja, bez nelojalne konkurencije, a onda radi punjenja proraèuna.
Treba javnosti objasniti da prilikom svake kupnje graðanin plati porez, a poduzetnik koji te novce ne uplati u proračun, već ih zadrži za sebe predstavlja lopova i kriminalca jer direktno slabi moč države i njezinih graðana. Pri svakoj promjeni poreznih propisa izraditi aplikativni software čija nadogradnja se objavljuje zajedno s izmjenjenim propisom. Onima koji ne prihvate ovakav način registracije prometa pošaljite višak birokracije, neka snimaju promet, samo ih maskirajte u Djeda Mraze ili Božičnjake. A onda Vam je sve lako. Razliku izmeðu snimljenog i knjigovodstvenog prometa pomnožite sa 365 i to Vam je godišnja utaja. Na to primjenite porezni sustav RH i to Vam je to. Ovo birokraciji može koristiti zdrastveno, socijalno i moralno, tako da će profitirati i druga ministarstva! Sve ste to mogli ukomponirati u Zakon o PDV-u, a ne zmišljati toplu vodu. Tko voli nek izvoli, a tko neće, knjemu bu došel Djet Mraz. Očito ste ostali bez inspiracije. Bute se prenormirali, a onda bute trebali zaposliti još više administracije!

Nismo uspjeli , 31.10.2012.g.

Poker aševa!

Slavek, Radek, Gogo i Brana nisu uspjeli!
I što sad.
Pojeo Vuk Magare.
Samo su napravili troškove Mirandu i Ostojiæima, pa se sad æude zašto su prebacili proraèun.
Dok se oni snajdu drugi budu dekle otpeljali.
Nije dosta samo luftati, treba neke i napraviti.
A da date priliku pokeru junaca, možda oni uspiju!?

Kafanski intelektualac!? , 16.05.2012.g.

Slijedi nešto za razbijanje monotonije!!

Kako radi Vlada!
Malo pratim rad naše nove Vlade I zapela mi je za uho jedna nova stilska figura našeg predsjednika vlade: kafanski intelektualci.
Sad vas ja pitam koja je razlika izmeðu: Kafanskih intelektualaca i Metro intelektualaca?
Kad kafanski intelektualac doðe u kafiè, zatekne namrgoðenu gazdaricu, namigne joj, naruèi kavu, ona mu je promješa, navuèe joj osmjeh na lice i isprati ga sa, kad æete opet doæi.
Metro intelektualac doðe i ode kao da se niš nije dogodilo.
E sada vi recite koji su Vam draži!

O proracunu 2012! , 14.02.2012.g.

Katastrofa!

To nevalja ništa.!
Nije nam bio dosta Rohatinski i Šuker, sad još i Liniæ!
Kakav Vam je to broj 0,8%.
Bi bmi Zagorci rekli, tri frtalji muža!
Zašto vrijeðate ekonomsku struku!?
S obzirom na resurse koji su Vam dati na raspolaganje, formirajte tim koji æe vam ponudutu godišnji rast 5 - 7%.
Ako nemogu tražite druge!
Ako rasprodate imovinu, gdje su vam sinergijski efekti!
Jeli to 0,8%.?
E baš ste našli vrijeme da smanjujete proraèunski deficit!
Nezaposlenost veæa nego ikad, gospodarstvo u totalnoj depresiji, a vi na 0,8%
Proraèunski deficit treba biti 25% a ne 3% samo treba odrediti strateške grane, vijek trajana, dinamiku financiranja itd.
Nama u sadašnjim vremenima netrebaju oèenašeki nego barabe koji znaju kaj treba ovome napaæenom Hrvatskom narodu!
Svako malodušje nema mjesta u trenutnoj Hrvatskoj politièkoj ekonomiji.
Da stvar bude gora smanjili ste i izdatke za znanost i inovacije, proizvodnju hrane i zdrastvo!
O Bože tko æe opstati!
Gospodine predjsjedniæe Vlade, poduzmite nešto. Za razliku od Obame Vi ste barem fajter, a on je uspio!
Policajci Jadrankini su mi zbog kritike slomili ruku, ........glava je na ramenu!
Par prijedloga o najavljenoj poreznoj reformi! Neæu na široko samo par svježih prijedloga!
S obzirom da je najvljeno da æe se osobni odbitak poveæati na 3.000 kuna, trabalo bi razmisliti da do 2.000 kuna bude u fiksnom iznosu, a 1.000 kuna u prikupljenim gotovinskim raèunima, nevezano o kakovom se izdatku radi. Na taj naæin smanjila bi se evazija pdv zbog utaje prometa u maloprodaji, ugostiteljstvu, sivoj ekonomiji.
Mislim da ste shvatili na što ciljam. Sada je prilika da se to uvede.
Olakšice koje su ukinute nisu donjele veæi porez, nego se poveæao rad na crno.

Prijedlozi pobjednicima - Proraèun! , 01.01.2012.g.

Prije svega Sretan Božiæ i Nova 2012.g.!

Moje èestitke na pobjedi!
Predlagao sam svima, prije vas, snosio posljedice, pa predlažem i Vama:
narodni zajam - u visini proraèunskog deficita od 15 milijardi kuna, tako da svaki graðanin Hrvatske može upisati 1.000, 00 DM.
Popisati svu državnu imovinu i omoguæiti korištenje kupona narodnog zajma plaæanje svih javnih usluga, kako poreza i doprinosa tako i usluga kod javnih poduzeæa
proraèunski deficit - pokriti javnim zajmom. Trenutno imate podršku 60% što iznosi 9 milijardi proraèunskog deficita
proraèun 2012 - ne smanjivati, držati na istom nivou dok se god može, psihologija (daj bog da imao pa nemao), moramo postiæi standard Slovenije
porezni sustav - ne mijenjati.
Mislim da je za Hrvate primjereno 23, ali poveæati neoporezivi dio na minimalnu plaæu najsiromašnije zemlje EU, reinvestirana dobit, popisati imovinu svih javnih poduzeæa, odrediti upravu tih JP da s obzirom na imovinu 1% goišnje uplaæuju u proraèun, ukinuti sve parafiskalne namete JP (komorske, šumske, vodoprivredne, spomenièke, ....), ukinuti sve državne agencije za korištenje sredstava EU fondova (IPA) i koristiti outsorsing za te namjene jer trenutna situaciaj je da se nezna tko pije, a tko plaæa, mogao mi još, ali Nova godina je, znaèi jako mi je stalo!
Mi smo u totalnoj depresiji, zato netreba smanjivati potrošnju, nije bitno kako se zove!
Moje primjedbe i prijedlozi su iskljuèivo dobronamjerni i bit æe mi jako žao ako me neæete razumjeti i uvrijediti se, kao Vaša prethodnica!
Imate ekipu, pa neka malo razmisle o tome!
Sve je to trebalo napravti juæer.
Vrijeme curi.
Ako Eventualno uvedete nove poreze neka budu u smilu: dajte i dobitæete

Jadrankina krumpir salata

Kako je Jadranka Kosor ispraznila džepove Hrvatskih graðana, a da toga nije ni svijesna, 12.01.2011.g.

Uh, jako se teško živi, a što je najgore nema ni svjetla na kraju tunela. Temeljem toga pokušavam malo analizirati što se to dogodilo posljednje dvije godine. Svjedoci smo svakodnevnih informacija o akcijama USKOK-a na suzbijanju korupcije. Jadni inspektori skupljaju velike Hrvate i spremaju ih u Remeetinec i nikom ništa. Ne samo da su ti veliki Hrvati pokrali Hrvatsku, nego još ih sad lijepo hranimo i imaju besplatni smještaj, a da ništa netrebaju raditi, Dajte formirajte ekipe i pošaljite ih na kopanje odvodnih kanala, èišæenje mina, krèenje šuma..., da se ne udebljaju. Svi znamo da je gospoða Kosor ni kriva ni dužna postala Hrvatska premijerka. Nitko joj ne može osporiti dobre namjere, ali rezultati govore nešto drugo. Čovjek ako preuzme neku političku funkciju, naročito ako se radi o izvršnoj vlasti mora imati spoznaju da nezna. S obzirom da neznanje nikog ne opravdava, časno je dati šansu onom tko zna. Sad ću u kratko argumentirati tezu da je naša Premijerka ispraznila džepove Hrvatskih graðana, a da toga nije niti svijesna.
- Uveden je krizni porez po osnovi ćega je Hrvatskim graðanima uzeto 3 milijarde kuna,
- Povećana je stopa pdv-a za 1% što u projekciji prihoda s osnove pdv-a u proračunu za 2011. godinu iznosi oko 1 milijarde kuna,
- Ukinute s porezne olakšice sa 12 na 6 tisuća kuna godišnje, s koje osnove je uzeta još 1 milijard,
- Uvedene su police dopunskog zdrastvenog osiguranja graðanima, što uz ratu od 80 kuna mjesečno uz procjenu od pola milijuna radnik i pola milijuna umirovljenika sklopljenih polica iznosi (80x12x1000000)= cca još 1 milijardu.
Evo to je ono u grubo, sa nekim sitnicama i demagogojama o smanjenima nefiskalnih davanja neću se zamarat.
Rekapitulacija
- Krizni porez =3.000.000.000 kuna,
- PDV =1.000.000.000 kuna,
- Porez na dohoda =1.000.000.000 kuna,
- Dopunsko zdrastveno =1.000.000.000 kuna,
U k u p n o : =6.000.000.000 kuna
E sad se ja pitam kamo su potrošeni ti novci, dali se graðanima povećala kvaliteta zadovoljavanja opće-društvenih potreba, dali je država kvalitetnije potrošila te novce nego bi ih potrošili graðani?
Rezultati su sljedeći:
- broj nezaposlenosti povečan za 100000,
- ni sam neznam koliko se povečao broj ovrha na imovini graðana itd.
Ovdje još treba naglasiti da je Vlada osmislila nekakove kreditne modele za poduzetnike i subvencioniranje kupnje stanova, a ja ih pitam dali bi netko iz Vlade koristio ove benefite, kada je konkretno kod mene rata kredita porasla sa 3000 na 4400 kuna!? S obzirom da čitav život imam istu banku, neznam kako im nije neugodno, uz sve opravdanje devizne klauzule velikih bankara i ekonomista, uzeti tolike novce. Mene bi bilo sram.
Razmišljam ima li smisla da ponudim neki prijedlog ili rješenje. Neću previše pametovati, ali ću ipak predložiti da se smanje stope poreza na dobit/dohodak poduzetnicima za 50%, te da se za kompletne troškove zaposlenih umanjuje porezna osnovica. To bi trebalo napraviti odmah i zagarantirati primjenu 5 godina. Na taj način novci bi ostali kod poduzetnika koji znaju ostvarivati dobit, smanjio bi se broj nezaposlenih i pokrenuo gospodarski rast. Smatram da poduzetnici najbolje znaju kamo investirati svoje novce. Isto tako na taj način mogle bi se smanjiti subvencije i poticanja u gospodarstvu za efekt smanjenja stope poreza na dobit/dohodak cca 2,5 milijarde kuna, ka i troškovi naknade nezaposlenima. Nema ništa ljepše, nego kad je čovjek zaposlen i živi od svojeg rada, bez socijalne pomoæi.
Već sam u više navrata pitao čije gospodarstvo financira i izvlači iz recesije HNB sa 11 milijardi € devizni rezervi. Kad bi guverner i malo imao povjerenja u Hrvatskog čovjek, preuzeo bi sve obveze po kreditima koje graðani ne mogu otplaćivati, uz kamatu po kojima plasira devizne rezerve u inozemstvo. Vjerujem da bi mu Hrvatski čovjek bio zahvalan i vratio mu sve do posljednje lipe. U protivnom uz ovakove devizne rezerve završit čema kao crkveni miš. Još Hrvatska ni propala dok mi živimo!

30.07.2009.g. Krizni porez, Poseban porez, harač - Novi porez u visini od 2% od neto svote od 3.000,00 do 6.0000,00 kn, odnosno 4% na svote veæe od 6.000,00 kn obraèunava se (prema sadašnjim saznanjima) na sve isplate od 1. kolovoza 2009.

Zakon: (»NN«, 94/09., 56/2010., 119/09., 56/2010.,);
Pravilnik: (»NN«, 96/09., NN 131/09 NN 91/2010; NN 91/2010;
Uplatni raèun:: 1001005-1863000160 Model i poziv: 68 1902-OIB
Izvješèa: Obrazac IPP Obrazac IPP, Obrazac IPP-1 Obrazac IPP-1, Obrazac IPP-SD Obrazac IPP-SD
Novosti: Ukinuta prva stopa i skraèeni rokovi. Klikni gore na izmjene zakona!
07.05.2010.g. Nove porezne mjere! - Moram nešto o novim porezima na dohodak. Ponovo mislim da se samo komplicira sustav. Vlada je podlegla bankarskom i tajkunskom lobiju te kreira porezni sustav po njihovoj mjeri. SR

Prvih 150 dana premijerke Kosor, 13.12.2009.g.

S obzirom da je prošlo više od 150 dana od kada ste preuzela èasnu funkciju Predsjednice Vlade Republike Hrvatske, stekli su se uvjeti da Vam u par natuknica skrenem pozornost na Vaš dosadašnji rad. Jedan od prvih poteza bio Vam je uvoðenje kriznog poreza. Po mojem mišljenju ne baš efikasna mjera. Nije problem u poreznom optereèenju nego u naèinu trošenja proraèunskog novca. U posljednje je vrijeme primjetna netransparentnost i nenamjensko trošenje proraèunskog novca, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Drugim rijeèima, treba pažnju usmjeriti na trošenje proraèunskog novca. Moje geslo je uvjek bilao da moramo radti najbolje što možemo za dobrobit nam jedine i drage Hrvatske. Državna revizija pere ruke, vezano za tu temu, s obrazloženjem da nemaju zakonske osnove. Promjenimo zakon i ukinimo krizni porez. Ni jednome poduzetniku nije baš ugodno plaæati porez kada vidi kako se ta sredstva troše. S donošenjem proraèuna za 2010. godinu bio sam razoèaran, jer se ništa nije promjenilo u odnosu na prethodne godine. ZAGOVORNIK SAM PRORAÈUNSKOG DEFICITA , ALI NA TEMELJU projekata. Ako ste donjeli proraèun sa planiranim defovitom od cca 5% trebalo je navesti koji projekti æe se financirati iz tog deficita, koliko ljudi æe se zaposliti itd. Zato mi ekonomisti kažemo da je deficit proraèuna stabilizator gospodarstva. Na ovakav naèin vi samo odgaðate probleme i stvarate hipoteke našoj djeci. Kod socijalnih davanja htio bi Vam samo skrenuti pažnju da se poæinje potencirati rad. Raditi nije sramota, ako èovjek od toga može živjeti. Da ste proveli anketu meðu socijalnom populacijom dali su spremni odreèi se svojih socijalnih prava, a da njihova djeca sutra netrebaju Vraæati silne ino kredite mislim da bi dobili potvrdan odgovor. Temeljem planiranog proraèunskog deficita i socijalnih davanja koja prelaze egzistencijalnih minimum trebalo je otvoriti projekte odnosno poduhvate na kojima se može ljude zaposliti. U svakom sluèaju, ako se rad ne podigne na razinu koju zavrijeðuje sva socijalna davanja doæi æe u pitanje. Ja neznam tko je zacementirao sadašnjeg guvernera na njegovoj funkciji, ali da radi u interesu Republike Hrvatske, ne radi. Htio bi ga samo podsjetiti gdje su nastale intervalutarne razlike proizašle iz plasiranih deviznih rezervi u inozemstvo kad se teèaj dolara spustio sa 8,5 na sadašnji 4,8. Prilikom rasprave u Saboru jednostavno se prešlo preko toga, a radilo se o gubitko preko dvije milijarde. Dali postoji revizija HNB? Gdje su danas naše devizne rezerve. Gdje u plasirane i pod kojim uvjetima i koju zaradu donose. Dali mi u Hrvatskoj možemo otvoriti projekte u kojima bi iste mogle biti uèinkovite?. Isto tako nije mi jasno temeljem èega HNB vrši emisiju novca. Teorija govori da kolièina novca u opticaju ovisi o vrijednosti proizvedenih dobara i usluga u državi. Dali se o tome vodi raèuna. U svakom sluèaju HNB bi svake godine trebala ostvarivati neto monetarnu dobit temeljem primarne emisiuje i istu usmjeravati u proraèun. Neznam koliko je to do sada bilo od osamostaljenja Republike Hrvatske. HNB æe ovakovom politikom izgubiti sjeme i ostati bez likvidnih sredstava za ino plaæanja, jer ovakovom teèajnom politikom uništava konkurentnost Hrvatskih poduzetnika. Nije me sram reèi da sam Zagorec, Hrvat i katolik, tako me je otac uèio. S obzirom da je u Hrvatskoj oko 90% katolièke populacije, smatram da katolièka crkva nije ispunila svoju zadaæu, a tu prije svega mislim na otuðenje od rada. Raditi nije sramota treba poticati rad, malog èovjeka, preispitati nuðene milodare u milijunima, jer obièno to nije sveto. Tu apeliram na katolièku, svoju crkvu, da poèinje propovijedati rad, uèenje, moral, etiku jer samo te vrijednosti mogu povratiti smisao života i vjeru u boga i njegove muke na križu. Bez rada nema smisla života. Doprinositi blagostanju države svojim radom najljepše je što pojedinac može ostvariti, a da od toga rada može živjeti on i njegova obitelj. U Odnosima sa Hagom ste me malo razoèarala. S obzirom da ste pravnica malo bi više pažnje trebalo posvetiti proceduri. Neæe zato Evropa biti ni dalje ni bliže, a Hrvatska æe biti vjerodostojna. Dosta je toga što treba napraviti da se pokrene naravni život u Hrvatskoj, ali nije nemoguæe. Poštovana gospoðo predsjednice Vlade Republike Hrvatske želim Vam puno uspjeha i hrabrosti.

Kak smo vjerovali Sanaderu

Nedamo brodogradilišta!

Poštovani gospodine Predsjedniče vlade Republike Hrvatske! Svojim ministrima zabranite spominjanje tog termina i da Vam više ne dolaze sa problemima nego sa rješenjem tih problema. Zamislite oni su mjesec dana prije dospjeća otkrili da do kraja godine dospijeva 4.500.000.000 kuna datih jamstava brodogradilištima na naplatu. Pa šta je to, a kažemo da imamo financije pod kontrolom i uravnoteženi proračun. Danas kada Italija štiti svoj Fiat, Njemačka Opel, SAD svoju automobilsku industriju mi stvaramo problem od 4.500.000.000 kuna. Nisam ćuo da je netko dao informaciju kuda su ti novci potrošeni ili da je uprava dala ostavku. Ako se iznose ovakove brojke onda ih treba potkrijepiti sa podacima o prihodima, rashodima, imovini i izvorima. Nema prihoda bez rashod ni imovine bez izvora. Izvori mogu biti vlastiti, a mogu biti i tuđi (krediti, garancije, udjeli i dr.), Za način na koji se gospodari tima sredstvima zadužene je uprava i ona treba ponuditi rješenje. Ja sama svijestan da je u brodogradni prisutan jedan dugi period dezinvestiranja i tehnološkog zaostajanja, ali se ne mogu oteti dojmu da nema perspektivu sa pravim ljudima na pravom mjestu. Već sam Vas više puta upućivao na strategiju razvoja RH, pa to ćinim i sada. Kada se pred vladom pojavi ovakav problem uvjek treba pogledati što o tome govori strategija i otići u onaj sivi krug Znanost i Inovacije da se ćuje njihovo mišljenje odnosno kako to ukomponirati u ona dva šira kruga. Mislim da se brodogradnja može ukomponirati u plavi i zeleni krug samo treba znati kako. naprimjer ako mi danas ostvarujemo prihod od turizma 10 milijardi dolara, cilj nam mora biti za 10 godina 50 miljardi dolara. Što do tok iznosa ponuditi?. Zašto naprimjer naša brodogradilišta nebi proizvodila plovila na solarni pogon? Gdje momentalno uzeti novce za pokriće ovih izdataka. S obziro da je hrvatska postala zemlja uvoza, tranzita i financijskih mešetara, a ja u strategiji razvoja tvrdim da je momentalna utaja prometa u trgovini na malo između 50% i 70% treba malo poslati državnu birokraciju zamaskiranu u djeda mraza da snimaju promet i uspoređuju ga sa prikazanim prometom po kojem su plaćena davanja državi. Vjerujem da će se iz razlika lako pokriti ova obaveza koja dospijeva na naplatu, a zadržat će se brodogradnja. Brodogradnju treba ustrojiti da bude nosioc razvoja prerađivačke industrije u Republici Hrvatskoj. Sve ovo pišem kao ekonomista i čovjek kojemu je stalo do razvoja i boljitka Republike Hrvatske, bez obzira što sam rođeni Zagorec. I na kraju jedna anegdota. U jednom od mojih posljenjih ozbiljnijih poslova pozvali su me vlasnici jenog dioničkog društva jer su im financije bile totalno u "banani". Prihvatio se ja posla za tri mjeseca posložio stvari,stekao povjerenje vjerovnika i financijskih institucija, kad ono posvađali se vlasnici. Jer jedni su htjeli da opstane a drugi da propadne. Vidite ta odluka je bitna. Što se hoće. Između ostalog tada sam bi u društvu Hercegovaca. Jako vrijedni i praktični Hrvati. S obzirom da ja uvjek pitam ono što neznam u jednom razgovoru upitao sam ih, pa recite mi kako ste vi u tolikom broju došli u Zagreb i svi ste u relativno dobrom materijalnom i društvenom položaju. "E vidiš, mi ti imamo jednu jako jednostavnu filozofiju - pomogni ti meni danas, a ja ću tebi ili tvojoj djeci sutra"  S poštovanjem i držite se. ,    Slavko Ričko, dipl.oec.: 21.11.2008.g.

248