HOME CONSULTING APLIKACIJE OBRASCI
slavanconsult

slavanconsult



uPs---> Kolumne ---> Devizna klauzula - denominacija kredita u CHF

Devizna klauzula – denominacija kredita u CHF – Rješenje problema!    10.08.2011.g.

Potaknut sinoænjim obraèanjem poštovanog g.Rohatinskog, guvernera HNB, vezano za problematiku kredita sa deviznom klauzulom, èovjek prosto nemože vjerovati kakova on rješenja nudi. On bi spašavao banke koje su za prvo polugodište ostvarile dobit od 2,5 milijardi kuna, a graðanima je voda došla do grla. Da se previše na zadržavam na “biserima” koje nam servira g. Rohatinski, još æu samo reæi da je bilo dosta njegovog soliranja I da se trebamo okrenuti rješenju problema.

Što treba uèiniti:

Predsjednik RH

S obzirom da je ugrožena sigurnost I pitanje je samo kad æe buknuti socijalni bunt izazvan enormnim bogaæenjem pojedinih krugova, pod hitno sazvati Vjeæe za Nacionalnu sigurnos na koje treba pozvati:

Predsjednik Sabora

Sazvati sjednicu Hrvatskog sabora I donjeti Zakon o porezu na monetarnu dobit, koji treba pripremiti Predsjednica Vlade. To treba uèiniti odmah!

Predsjednica Vlade

Zadužiti Ministricu Financija da izradi prijedlog Zakona o porezu na monetarnu dobit, sa stopom od 90%.

Predsjednicu Ustavnog suda

Zadužiti Predsjednicu Ustavnog suda da utvrdi ustavnost odredbi u kreditnom odnosu sa davanjem kredita denominiranih u CHF (Vidi Zakon o obveznim odnosima).

Predsjednikab Vrhovnog suda

Zadužiti Predsjednika Vrhovnog suda da operacionalizira provoðenje rješenja sa pravnog aspekta, u smislu pojednostavljenja I prohodnosti zakonodavnog okvira.

Guverner HNB

Zadužiti Guvernera HNB da operacionalizira financijsko-monetarni segment u smislu definiranja uvjeta I sudionika u rješenju problema:

Znaèi poanta je u sljedeæem, s obzirom da smo ureðena država moramo stvoriti zakonski okvir u kojem æe se na sistematièan I pravedan naèin riješti problem devizne klauzule, odnosno kredita denominiranih u CHF

Prikaz na primjeru:

  1. Faza – ovo treba napraviti sada I odmah, odnosno juèer

Na poæetku Danas Razlika

Teæaj CHF 4,648072 7,045

Teæaj € 7,31 7,43

Teæaj € / Teæaj CHF 1,572695 1,112275

Kamatna stopa 4,4% 5,25% 0,85%

Rata kredita(HRK) 3.100 HRK 5.132,68 HRK

Glavnica (CHF): 107.890 CHF 89.292 CHF

Glavnica (HRK): 501.480 HRK 596.698 HRK

Glavnica (€): 68.600 € 80.279€ cca 12.000€

Porezna osnovica (+-MD) (5.132,68-3.100,00)= 2.032,68 HRK

Porezna stopa: 90%

Iznos poreza: 1.829,41 HRK

Plaæanje poreza: istodobno sa uplatom rate kredita na prolazni raèun sa kojeg æe se vršiti povrat sredstava graðanima.

  1. Faza – zadužiti guvernera HNB, ma tko on bio , da u sluèaju ponavljanja ovakovih anomalija, definira uvjete pod kojim æe graðani moèi prenjeti svoje kredite u banke koje zadovoljavaju kriterije, a iste banke æe onda vezano za to dobiti smanjenje obvezne prièuve, eventualno I neka druge benefite kako se veæ zakonski definira.

S obzirom da je Hrvatska poštanska banka pretežno u državnom vlasništvu preferiram da u startu to bude ona u koju æe graðani moæi prijaviti svoje obveze, te æe se iste moæi u nju prenjeti na dan sklapanja ugovora. Ako se pojedine banke s time nebi složile onda bi se utvrdila dobit na neto monetarnom položaju :

Glavnica za prijenos – glavnica na poæetku = monetarna dobit

Na primjeru:

Glavnica (HRK): 501.480 HRK 596.698 HRK

Glavnica (€): 68.600 € 80.279€ cca 12.000€

Porezna osnovica (+-MD) (596.698-501.480)= 95.218 HRK

Porezna stopa: 90%

Iznos poreza: 85.696,2 HRK

Plaæanje poreza: istodobno sa zatvaranjem I prijenosom kredita u HPB na prolazni raèun sa kojeg æe se vršiti povrat sredstava HPB-u ili banci koja zadovolji kriterije.

********************************

Poštovani gospodine Predsjednièe RH, to je potrebno napraviti, jer svaka država koja cjeni do sebe na transparentan način rješava probleme. Na ovaj način svi graðani koji su korisnici kredita sa deviznom klauzulom imali bi, u slučaju poremećaja na svijetskom financijsom tržištu alternativu, a naročito nakon sinočnje izjave guvernera, da nas to očekuje I sa eurom. Na ovaj način rješava se ekonomski, politički, socijalni i pravni aspekt problema.

Kaj nam bi rekel naš ponosni, prvi, Predsjednik Tuðman, da vidi kako molimo bankare da naprave ovo ili ono!?

Slavko Ričko, dipl.oec.

Kako je Rohatinski prešišao Jadranku?!

U Konjšèini, 24.05.2011.g.
U Više navrata, posljednjih 10 godina obraèao sam Vam se sa opaskama, da Vam monetarna politika ide u KRIVO. U jeku konjukture ogranièavali ste plasmane, a samim time I poduzetnièku inicijativu odnosno poduhvate graðana Hrvatske. Sada u jeku recesieje mudro šutite I promatrate kako se oni koji su Vas postavili na to mjesto peku na vruæoj vatri, rasplamsanoj Vašom monetarnom politikom. Baš me interesira koje ste vi knjige èitali I na æemu ste diplomirali. Ovo što vi radite graðanima Republike Hrvatske je katastrofa. Gori ste od Poncije Pilata. Propisali ste paravila igre I dozvolili bjelosvjetskim financijskim hohštaplerima da gule Hrvatske graðane, a sada bezbrižno perete ruke, kao pa, Vi ste to sve rekli. Ma molim Vas lijepo, nemojte robovati nagradama s kojim Vas obasipaju ti I takovi bjelosvjetski financijski hohštapleri nego se okrenite Hrvatskom èovjeku. Oni æe Vam suditi. Ni Vaš zloèin neæe zastarjeti. Ne mislim da ste zloban I loš èovjek, ali neznate da neznate ili neæete znati, a to pre dugo traje. Zato najbolje bi bilo, ako nemate rješenja, da pružite šansu drugima, osim ako Vam devizne rezerve isti ti bjelosvjetski hoštapleri nisu zarobili da Više ne možemo do njih. Æujem da Vam sada sugeriraju da trebate devizne rezerve dignuti na 12 milijardi €. Što vi mislite. Još ste na funkciji, I što se to Vas tiæe. Bitno da Vas proglase za najboljeg guvernera zapadnog balkana. Gdje je to!?

Rate kredita lete u nebo!   Slavko Ričko, dipl.oec.: 02.07.2010.g.

Potaknut visinom rate dugoročnog kredita koja mi je za 06.2010. u odnosu na 04.2006.g., kad sam ugovorio kredit, porasla sa 3.100 na 4.100 kuna, a kamatna stopa se povečala sa 4,40% na 6,30%. Što se to promjenilo u gospodarskom okviru RH posljednjih godina da je Zagrebačka banka povečala ratu kredita za 1.000 kuna. Konkretno za 04.2006.g.moja rata dugoročnog kredita za kupnju kuće iznosila je 3.100 kuna da bi za 06.2010, g. iznosila 4.100 kuna. Rata kredita povćala se za 32,26%. Koje su to mjere gospodarske politike utjecale na to povečanje kada znamo da je inflacija bila oko 2,9%, tećaj je ostao otprile na istome nivou, nije došlo do povečanja niti uvođenja novog fiskalnog nameta jedino što je eskontna stopa HNB- a povečana od 01.07.2008.g. sa 4,5% na 9%. Pišem ovu opasku radi svih građana Republike Hrvatske koji su na isti način pogođeni ovakovim ponašanjem banaka s obzirom da je skoro 90% građana na ovaj ili onaj način kreditno zaduženo.

Što napraviti?.

Monetarna vlast brani svoju samostalnost, sudska vlast brani svoju samostalnost, izvršna vlast svoju kao i zakonodavna. I tako psi laju, a karavane prolaze. Samostalnost ne znači nesuradnja. U ovakovim vremenima i situacijama sve ove gore navedene vlasti trebale bi imati toliko poštovanja prema svojim građanima da barem surađuju. Ako su već banke podigle rate kredite na gore navedeni način, Vlast bi to trebala nadoknaditi građanima i sugerirati bankama da to ne ćine. Šta nam znači 10 milijardi deviznih rezervih kad su iste u više od 90% plasirane u inozemstvu za spas inozemnog gospodarstva, a naše propada. Rezerve postoje zato da se koriste kad je kriza. Kako se došlo do visine eskontne stope od 9% kad znamo da je u Americi 0,5% Velikoj Britaniji 1% EU 1,5%. Po kojoj je stopi HNB devizne rezerve plasirala u inozemstvo. Sigurno ne po 9%. To je samo za Hrvatsku, kao izlika Komercijalnim bankama da gule Hrvatske građane. Fiskalna politika hitno treba reagirati i povečati osobni odbitak za rast kreditnih opterećanja građana i uvesti porez na bezrazložno povečanje kamatnih stopa po stopi od 100%, dvije godine unatrag!.

Sudska vlast trebala bi preispitati ustavnost odredbi iz ugovora o kreditima da banke mogu povečavati rate kredita kako im se svidi.

Zakonodavna vlast treba donjeti Zakonski okvir  da se naprijed navedeno uskladi.

Što znači promjenljiva kamatna stopa kod podizanja kredita, u kojim uvjetima odnosno kriterijima se mijenja. Kako je krenulo do kraja otplate kredita temeljem ovakovih mjerila o promjenljivoj kamatnoj stopi banka može povečati kamatu i do 10.000 kuna, i sve regularno. Može HNB voditi monetarnu politiku po načelu "bakine čarape", ali kad treba riješiti pitanje poticanja gospodarskog rasta, likvidnosti, rasta kamatnih stopa, pere ruke.